PLAVI FORUM

KARAKTERISTIKE PLEMENITIH METALA

Pogledaj prethodnu temu Pogledaj sledeću temu Ići dole

Re: KARAKTERISTIKE PLEMENITIH METALA

Počalji od Gretta taj Uto Sep 04, 2012 12:44 am

DA LI ZLATO MOŽE DA POCRNI?

Čisto zlato finoće 24 k (999,9) neće pocrneti tj. oksidisati ni kada ga usijamo i ohladimo na vazduhu niti kada ga stavimo u bilo kakvu kiselinu. Nakit se međutim pravi od mešavine zlata i legure koja se može sastojati od različith metala (srebro, bakar, nikl, paladijum, cink, idt.). Ovi metali u leguri zlata mogu pod određenim uslovima oksidisati (tamneti, izgubiti lepu boju zlata, ostavljati taman trag na koži ili svetlim tkaninama). Slučajevi kada se ovo dešava mogu biti:

1. kupanje u banjskoj vodi koja ima dosta sumpora i drugih hemijskih elemenata
2. kada nakit dođe u dodir sa nekim pomadama ili kozmetikom koje imaju dosta hemijskih sastojaka
3. kada osoba koja ga nosi uzima neke lekove koji se posle kroz kožu luče i dolaze u dodir sa nakitom
4. ako osoba koja ga nosi ima neki proces u organizmu (na primer kvaran i upaljen zub itd.)
5. ako se komad nakita dosta pomera usled trenja može ostavljati trag na odeći ili koži
6. ako nakit dođe u dodir sa živom može posiveti ali i jako se oštetiti jer živa nagriza legirano zlato
7. ako osoba koja ga nosi luči znoj koji sadrži više hemijskih sastojaka od uobičajenog
8. ako je osoba alergična na neki metal iz legure


Što je zlato finije manja je šansa da se ovako nešto dogodi. Znači veća je mogućnost da zlato od, na primer, 8 k potamni ili oksidiše, nego ono od 18 k. Još jedna napomena u vezi belog zlata. Belo zlato se legira sa legurama koje mogu sadržati i nikl a on je jedan od češćih uzročnika alergija. Preporuka je da takve osobe nose nakit od belog zlata legiran pretežno paladijumom. Ovaj problem su prepoznali proizvođači predlegura, pa je u novije vreme nikl praktično izbačen iz upotrebe.


Pocrnelo zlato loseg kvaliteta

_________________
DUM SPIRO SPERO

Gretta

Vaga Broj poruka : 9497
Points : 14776
Reputation : 126
Datum upisa : 14.12.2010
Godina : 98
Lokacija : Pala s Marsa

Pogledaj profil korisnika http://www.google.at/images?hl=de&rlz=&q=Mars&um=1&a

Nazad na vrh Ići dole

Re: KARAKTERISTIKE PLEMENITIH METALA

Počalji od Gretta taj Pon Jan 30, 2012 3:04 pm

PLATINA

• hemijski simbol: Pt (lat. platinum)
• atomski broj: 78
• atomska masa: 195,080
• relativna gustoća: 21,50 g/cm3
• temperatura topljenja: 1.773,0 °C


Platina je u elementarnom stanju sivo-beli, sjajan i žilav metal koji se užaren može kovati. U zemaljskoj kori rasprostranjen je više nego drugi metali platinske grupe.

Platina je plemeniti metal, otporan prema većini hemikalija: prema svim kiselinama, rastopljenim solima i živi. Nagrizaju je vrući zlatorastvor, hlor iznad 500°C i rastvori cijanida.

Za izradu nakita se upotrebljava legura platine sa 5-10% iridijuma ili 5% rutenijuma, ponajviše zato jer je čista platina, kao i čisto zlato, premekana da bi se iz nje napravio nakit.

Zbog dobre žilavosti pogodna je za ugrađivanje dragog kamenja. Otporna je na oksidaciju, tako da kod letovanja nije obavezna upotreba flurona, sredstva koje ujedno štiti od oksidacije kod lotanja. Budući da platina ima visoko topljenje preporučljivo je za letovanje da se koristi plamenika na plin i kiseonik.


PLATINSKI METALI
Grupa metala koja obuhvata platinu i metale se nazivaju platinski metali. U prirodi se redovno nalaze uz platinu, a imaju slična fizička i hemijska svojstva. Ti metali su: platina, paladijum, rodijum, rutenijum, iridijum i osmijum.

Platinski metali imaju slične hemijske osobine i zajednička im je velika otpornost na delovanje većine hemijskih sredstava. Otporni su na habanje i gubitak sjaja što ih čini (pogotovo platinu) pogodnim za izradu nakita jer imaju odlične visoko-temperaturne karakteristike i stabilna električna svojstva. Platina, legure platine i iridijum koriste se kao materijali za izradu reaktora za rast monokristala, naročito oksida. Hemijska industrija koristi znatne količine katalizatora od platine ili legure platine i rodijuma za katalizovanje delimične oksidacije amonijaka, čime se dobija azot oksid, sirovina za djubriva, eksplozive i azotna kiselina. U posljednje vreme platinski metali su postali važni kao katalizatori u sintetičkoj organskoj hemiji.



Very Happy

_________________
DUM SPIRO SPERO

Gretta

Vaga Broj poruka : 9497
Points : 14776
Reputation : 126
Datum upisa : 14.12.2010
Godina : 98
Lokacija : Pala s Marsa

Pogledaj profil korisnika http://www.google.at/images?hl=de&rlz=&q=Mars&um=1&a

Nazad na vrh Ići dole

Re: KARAKTERISTIKE PLEMENITIH METALA

Počalji od Gretta taj Pon Jan 30, 2012 2:20 pm

SREBRO

• kemijski simbol: Ag (lat. argentum)
• atomski broj: 47
• atomska masa: 107,870
• relativna gustoća: 10,50 g/cm3
• temperatura tališta: 960,5 °C

Elementarno srebro je bijeli, kovak, vrlo rastezljiv plemenit metal. U prirodi se nalazi samorodno, najčesće u blizini zlata i bakra, i u nekim rijetkim rudama.

Oko jedne trećine svjetske proizvodnje srebra upotrebljava se za kovanje novca, ostatak najvećim dijelom za stolni pribor i za nakit. Prevlačenjem stakla metalnim srebrom proizvode se ogledala.

Čisto srebro, kao i čisto zlato, premekano je za izradu nakita pa ga je potrebno legirati. Najbolje se legira sa bakrom što mu daje dobru žilavost bez gubljenja blještavog sjaja koji je karakterističan za srebro.




_________________
DUM SPIRO SPERO

Gretta

Vaga Broj poruka : 9497
Points : 14776
Reputation : 126
Datum upisa : 14.12.2010
Godina : 98
Lokacija : Pala s Marsa

Pogledaj profil korisnika http://www.google.at/images?hl=de&rlz=&q=Mars&um=1&a

Nazad na vrh Ići dole

Re: KARAKTERISTIKE PLEMENITIH METALA

Počalji od Gretta taj Pon Jan 30, 2012 2:19 pm

ZLATO

• kemijski simbol: Au (lat. aurum)
• atomski broj: 79
• atomska masa: 196,967
• relativna gustoća: 19,30 g/cm3
• temperatura tališta: 1064,0 °C


U elementarnom stanju zlato je plemeniti metal žute boje i jakog sjaja, mekan i vrlo rastezljiv. Talište zlata, 1064°C, jedno je od fiksnih točaka za baždarenje termometara. Čisto zlato izvanredno je otporno na zrak, vodu, kisik, sumpor, sumporvodik, razne kiseline i većinu solnih otopina. Reagira samo na zlatotopku, krajnje agresivnu mješavinu koncentrirane solne i dušične kiseline u omjeru 3:1.

Veoma je teško dobiti zlato u kemijski potpuno čistom obliku jer često spaja s drugim metalima miješane kristale. Kako se ta onečišćenja mogu vrlo teško potpuno odstraniti nije se do danas mogla gustoća zlata odrediti sa potpunom sigurnošću. Najpouzdanije vrijednosti su 19,369 g/cm3 pri 0°C i 19,297 pri 20°C. Zlato je prema tome, peti po redu najteži, prirodni kemijski element; jedan kilogram zlata odgovara kugli od samo 42 mm promjera.



ČISTOĆA (FINOĆA) ZLATA

Mekoća i podatnost čistog zlata, osobine što ih obrtnici toliko cijene, čine ga neprikladnim da od njega bude izrađen nakit. Zato se već u davnim vremenima započelo s prvim pokušajima eksperimentiranja, mješanjem metala kako bi se dobile legure koje bi zlato učinile tvrđim, a ne bi mu smanjile sjaj. Danas su uobičajene legure zlata sa srebrom i bakrom za žuto zlato, ili sa niklom, cinkom i paladijem za bijelo zlato.

Kao i ostale legure sa plemenitim metalima tako i zlatne imaju podatke o finoći tj. o udjelu samog čistog zlata u toj leguri. Ta finoća navodi se u karatima ili promilima.
Nakit koji se u Hrvatskoj najčešće prodaje je 585 ili 14 karata finoće, što znači da u sebi sadrži 58,5% čistoga zlata i ostatak drugih metala. Za nakit se još često upotrebljavaju i druge legure od 8, 10, 12, 18 karata. Što je karataža veća, zlato, pa samim tim i sam predmet, je kvalitetnije ali i mekanije, pa se za nakit rijetko kad upotrebljava zlato finoće veće od 750 ili 18 karata.



ZLATNICI (DUKATI)

U numizmatici poseban položaj zauzimaju zlatnici. Iako nisu prvi kovani novac niti ne predstavljaju većinu zanimljivog novca, u pravilu spadaju u najljepše, a na temelju svoje materijalne vrijednosti i u najpoželjnije metalne komade.

Upravo zbog toga što je zlato oduvijek rijetko pa s tim u vezi i skupo, pri izradi zlatnika ulagali su umjetnici u kovnicama mnogo truda. Zapravo je primjena zlata u funkciji novca nastala razmjerno kasno i predstavlja važan dio njegovog kulturno-povijesnog aspekta. Tek se u novije vrijeme pribjeglo jeftinijim novčanim metalima, npr. legurama bakra i nikla kao i uvođenju mesinga i aluminija. I taj novac ima svoje mjesto u numizmatičkim zbirkama kao rijetkost ali njihovo je mjesto potpuno različito od ponosnih, sjajnih, umjetnički izrađenih zlatnika koji su od procvata grčke civilizacije do prvog svjetskog rata neprekidno bili najotmjenije i najsigurnije sredstvo plaćanja.



UPOTREBA ZLATA

U elektronici se osobito cijeni zlato prvenstveno radi njegove otpornosti prema koroziji jer najbolji metalni vodiči, srebro i bakar, podliježu koroziji te zato predstavljaju rizik u pogledu sigurnosti. Osobito visoki zahtjevi postavljaju se zbog toga što se ti dijelovi ne smiju rastaliti uslijed iskrenja i ne smiju oksidirati jer bi se time povisio njihov kontaktni otpor.

Veliki dio svemirskih brodova kojima su astronauti sletjeli na Mjesec bio je zbog toplinske izolacije obložen zlatnom folijom. To je najlakša zaštita od topline. "Pupčana vrpca" kojom su astronauti bili povezani s brodom Apollo prilikom svemirskih šetnji, također je bila obložena zlatom radi termičke izolacije. Viziri su bili zamagljeni zlatom tako da je zlatni sloj apsorbirao dio sunčeva svjetla, a štitili su i od topline jer zlatni sloj odbija duge valove toplinskih zraka.

I u tehnički najvrjednijim elementima kao što su rotori suvremenih motora na mlazni pogon, primjenjuje se zlato kao lemilo kojim se lopate mlaznica spajaju sa svojim osovinama. U raketnim motorima, čeličnim pogonskim motorima i pećima za visoke temperature, mjeri se temperatura pomoću termoelemenata od legure zlata i platine.



ZLATO KROZ POVIJEST

U Egiptu, kulturnom središtu s velikim radijusom djelovanja, nađen je nakit koji potječe čak iz neolitika, Nagada-kulture na izmaku mlađeg kamenog doba. Vjerojatno je dobivanje i obrađivanje zlata bilo povezano kao u svim ranijim kulturama s mitologijskim predodžbama: za zlato se smatralo da je u srodstvu sa Suncem, da daje život i rastjeruje mrak.

Kasnije je zlato igralo značajnu ulogu u egipatskom kultu koji je bio pod državnom kontrolom, a prema kojem je vladar bio sin bogova. Zacijelo se u najranije doba zlato dobivalo ispiranjem pjeska iz Nila i naplavljenih nanosa isušenih korita. Nađeni su mnogi ostaci egipatskog kopanja zlata i na površini i u dubini zemlje. U 2100 metara visokoj planinskoj pustinji između Nila i Crvenog mora nađeno je 36 zlatnih rudnika. Ta svjedočanstva potvrđuju zanimanje egipatskih vladara za dobivanje zlata koje više nije služilo samo za ukrašavanje slika bogova, nego je, osim religioznog, steklo i privredno-političko značenje.

Rani i srednji vijek bili su siromašni sa zlatom pa su ispiranjem dobivene male količine zlata bile značajne. Posvuda gdje se ispiranjem pojavilo i najmanje zlata, brzo su se proširile vijesti o "pravoj zlatnoj rijeci" što je rezultiralo pojavama zlatnih groznica.

Nada u pronalaženje velikih količina zlata 1848. g. uspjela je u Americi pokrenuti mnogo više ljudi nego što je to prije bio slučaj. Vijest o zlatu brzo se proširila, a groznica je ubrzala unapređivanje saobraćajno-tehničke pristupačnosti američkog zapada.


Very Happy


_________________
DUM SPIRO SPERO

Gretta

Vaga Broj poruka : 9497
Points : 14776
Reputation : 126
Datum upisa : 14.12.2010
Godina : 98
Lokacija : Pala s Marsa

Pogledaj profil korisnika http://www.google.at/images?hl=de&rlz=&q=Mars&um=1&a

Nazad na vrh Ići dole

KARAKTERISTIKE PLEMENITIH METALA

Počalji od Gretta taj Pon Jan 30, 2012 1:38 pm


U metale koji se koriste u juvelirskoj bransi, ubrajaju se: zlato, srebro, platina, paladijum, rodijum, titan, bakar, mesing, aluminijum, nikl. Pri tome se u plemenite metale ubrajaju: zlato, srebro i platina.

Predmeti od plemenitih metala moraju imati propisani nivo čistoće. Čistoćom predmeta od plemenitih metala smatra se deo plemenitog metala u masi predmeta. Čistoća predmeta od plemenitog metala iskazuje se u hiljaditim delovima (x/1000) mase plemenitog metala u ukupnoj masi predmeta. Predmeti od plemenitog metala moraju u skladu sa Zakonom o kontroli predmeta od plemenitih metala, imati jedan od sledećih nivoa čistoće:

1. predmeti od platine:
950 hiljaditih (950/1000)

2. predmeti od zlata:
950 hiljaditih (950/1000)
900 hiljaditih (900/1000)
840 hiljaditih (840/1000)
750 hiljaditih (750/1000)
585 hiljaditih (585/1000)

3. predmeti od srebra:
950 hiljaditih (950/1000)
925 hiljaditih (925/1000)
900 hiljaditih (900/1000)
800 hiljaditih (800/1000)

Predmeti koji sadrže plemenite metale, a imaju nivo čistoće manji od 950/1000, za predmete od platine, manji od 585/1000, za predmete od zlata i manji od 800/1000 za predmete od srebra, ne smatraju se predmetima od plemenitih metala.



Very Happy

_________________
DUM SPIRO SPERO

Gretta

Vaga Broj poruka : 9497
Points : 14776
Reputation : 126
Datum upisa : 14.12.2010
Godina : 98
Lokacija : Pala s Marsa

Pogledaj profil korisnika http://www.google.at/images?hl=de&rlz=&q=Mars&um=1&a

Nazad na vrh Ići dole

Re: KARAKTERISTIKE PLEMENITIH METALA

Počalji od Sponsored content Danas u 9:32 am


Sponsored content


Nazad na vrh Ići dole

Pogledaj prethodnu temu Pogledaj sledeću temu Nazad na vrh

- Similar topics

 
Dozvole ovog foruma:
Ne možete odgovarati na teme u ovom forumu